Senin, 07 Juni 2010

Kiwone Yaya

 
1:1 O maan aa’nduk togon mbogutnggween wakkaga’lek kagak at Wone nogo aret wonagagerak. Wone nogo ti, Ala imbirak aret wonagagerak. Ndi, Wone ti, Ala aret wonagagerak.
1:2 At nogo aa’nduk togon Ala imbirak aret wonagagerak.

1:3 Ala nen at Wone nogo yoge kagak, mbogut-nggween yi mendek ndi mendek abok aret wakkagagerak. Yi mendek ndi mendek wakkagagerak nogo at lek kagak, wakkoolik o.

1:4 Aakumi ineenik eeginake menggerak alom at aret wonagagerak. Ndi, ineenik eeginake menggerak alom ti nen aakumi inikime eya eeginake menggerak.

1:5 Eya nogo nen o apit me eya eeke menggerak. Ndi, o apit nogo nen o eya nogo o apit eerogo pega’lek aret wonage menggerak. (o apit nogo eebe Abet mbaka’lek. Ndi, o eya nogo eebe Yetut aret me at abet mbakwi ti aret)

1:6 Ala nen aap ambi endage Yaya aret nappi wagagerak.

1:7 At Yaya nen aakumi inikime eya eeginake menggerak nogo abok paganogo yorage logokit nduk, wagagerak. At yorage paga yi aakumi ndi aakumi abok aret iniki eya nogo oba panggombunuk, abet mbaruwak nduk, paganogo yorage a wagagerak.

1:8 Aakumi inikime eya eeginake menggerak nogo ti, at Yaya lek kwe, at eya eeginake menggerak nogo abok mban paganogo yorage logokit nduk aret wagagerak.

1:9 Eya abe mendek o nggween paga yime unggwi wage logomenggerik, yi aap ndi aap inikime eya eeginake logorak nogo aret wambi wagagerak.

1:10 At o nggween paga yime wambi wage nagagerik, wonagagerak. O mbogut-nggween yi, at aret wakkagagerak kwe, it aakumi nggween paga yime menggaarak nogo at yelok kaga’lek aret wonogogwaarak. 11 At ame lombok aret wambi wagagerak kwe, it aap at owe-awot nogo nen at eebe wagangga’lek aret wonogogwaarak.

1:12 Eebe wagangga’lek aret wonogogwaarak kwe, it ando iniki at oba panggombunuk, abet mbako nogogwaarik, waganeegwaarak nogo yorage logonet, “Kit mondok-mondok Ala apuri aret logomunggup o,” yinuk, it abok at apuri aret aganabeegerak.

1:13 It aap nogo aakumi inapuri ndaganakwi kwak ndaganabulik o. Ndi, aakumi nggween paga mendek nen, “An naput ndarikit,” mba’nuk, ndaganakwi kwak ndaganabulik mban. Ata. Ala nen aret ndaganabeegerak o.

1:14 At Wone nogo, aap aret age nagagerik, ninom aret wonagagerak. Ninom logonet, oona ngginik kagak, iniki kunik nen eeppinanege, Ala ndogop menggerak o, yinuk, liirogon yo’nirage, eeke kogo logonet, at Ala aput ambolom ndarak me, ogoba nen tiyappereegerak mondok tiyanak aret kogogurak o.

1:15 At Yaya nen oone nggwok paga at nogo abok paganogo yorage logonet, “Aap ambi nambokan woraagin nogo, an nda’naga’lek neegak, at aa’nduk togon wonagagerak me, an ta mbuuluk. Ndi, at mondok nggwok aret o, yinuk, yokkirage nagagirak nogo eebe yi aret o,” yinuk, yorage nagagerak.
--------------------------------------------
  

 
1:29 Nogo yinuk, ko’lu Yetut nogo, at Yaya owagam wage enegen kage nagagerik, it aakumi yorage logonet, “Aakumi nggween paga yime menggaarak inomaluk lek agago piige menggerak Ala andomba nogo wage yi kaanip o.
1:30 Aap ambi an nambokan woraagin nogo an nda’naga’lek neegak, at aa’nduk wonagagerak me, an ta mbuuluk. Ndi, at mondok nggwok aret o, yinuk yokkirage minggirak nogo eebe yi aret o.
1:32 Yorage nagagerik, at Yaya paganogo yorage logonet, “Aberiniki towe puume pogom mbogut paga nen wuga agan wambi wage nagaarik, Yetut oba kwi’ndak wonage nenegen kagarak o.

1:40 Aap mbere Yaya nen yoragagerak nogo konembunuk, Yetut mugurok nogogwaarak ambi ti, Timon Peterut awuluk Andereyat nogo aret.

1:48 Yoge mbareegi, at Natanayen nen, “A puk! Kat nonggop togon an neebe keenu agandak o?” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Piliput awo wiigega’lek kagak, kat eyo wuli alome wonage muk nenegen keegirak o.”

1:49 Yoge mbareegi, at Natanayen nen, “Ngguru wae. Ala aput aakumi Iterali inowe endagembogut kat aret keegi o.”

1:51 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Peebi mbogut keyaappunuk, it Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat nogo nen an aap aret nda’nagagirak pe’neya wambi wogwe, mbogut paga lagi nogwe, eekwi iige logomunggun o, yinuk, abet aret yokkigi o,” yoreegerak.

O Kana aap kwe kolage me Yetut eereegerak wone kiwone psl 2 paga yi o.

7 At Yetut nen aap laago unde ayeloman mini nogo yorage logonet, “Togolowak time niyo eno korok togon too’nip o,” yorage mbareegi, eno korok togon tooleegwaarak.

10 “Wulaga! Anggur amburu ombat abe mendek aa’nduk tumburirogo nagaatik, ndonggorogon nunggwi iinok, ti’nuk, peebi amburu ombat maluk negen tumburirogo menggaarak kwe, kat perak, anggur amburu ombat abe mendek peebi wo’niroorak nduk, porogo wonagandak keegi o,” yinuk, yoreegerak.
 
11 At Yetut nen ineenu ariyak inagabiti warak mendek aa’nduk lombok eereegerak nogo ti, o Nggalileya yaga’lelo Kana nogome logonet, eereegerak ti aret. Time logonet, at tiyanak menggerak nogo abok paganeegerak me, at oone waganggwi nogo iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

16 Eeke nagagerik, it towe puume onggo mbanggwi nogo yorage logonet, “Towe yi apit aret wogoret nanip o. Kit an nogoba awi wurik me yime, yi mendek ndi mendek kunggo menggam negen eerogo pogotak me, neebi a,” yinuk, yoragagerak.

19 Yinuk, inoone panggok togon yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Lek o. Ala awi wurik yi, minogo pinip o. Minogo pugwi kiinok, wuke neegak, nogo mbere aret yumunggup o.”

21 Ala awi wurik yoragagerak nogo ti, at eebe nduk aret yoragagerak.

22 Peebi Ala nen Yetut kambunuk, nogo menggam nen eenik agago mippege mbareegi, at oone waganggwi nen wone yoragagerak ti, abereegwaarak. Abeko nogogwaarik, Ala wone liiru mbanak inom, wone Yetut nen yoragagerak nogo inom, abet mbareegwaarak.

Aakumi iniki mbakwi Yetut abok eenu menggerak wone

25 It aakumi iniki mbakwi nogo ti, Yetut eenu menggerak me, aap ambit nen at ambi eeke abok paganogo at yoriyak mondok lek aret o.

Yetut Nikoremut imbirak wone mbaneegwaarak wone 3:

1 It Yakuri mendek inowe aap Pariti mendek ambi endage Nikoremut aret wonagagerak.

3:2 At nogo ne ambi oonikiya paga Yetut owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Ngguru wae! Kat aakumi mamuninake logonok nduk, Ala nen nappagi wagaarak nineenu aret o. Aakumi Ala inom kunik lek kenok, ineenu ariyak inagabiti warak mendek kat eerit nege menggendak nogo, it nen eeriyak abu meek o.”

3 Yoge mbareegi, at Yetut nen onggo at yoge logonet, “Aap ambit ambi ngget nda’naga’lek kenok, Ala abu’me piige menggim enegen kaagin lek o, yinuk, mondok abet aret yokkigi o.”

4 Yoge mbareegi, at Nikoremut nen, “A puk! Aap abu anggok a’nuk, peebi nonggop togon nda’nariyak yagan? At agalo inikime unggunuk, ambinom ngget nda’nariyak op me yinuk, yagan ya?”
5 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aap ambit-ambi niyo paga inom, Aberiniki paga inom, ngget ndaka’lek kenok, Ala abu’me piige menggim unggwi nagin mondok lek o, yinuk, abet aret yokkigi o.
6 It aakumi nen ndaganakwi ti, it mendek aret o. Ndi, Aberiniki nen ndaganake nogo ti, at mendek aret o.
7 Togop me, Ngget nda’nariyak agaarak, wone yokkigi yi nogo, Ie! yinuk, kagabiti mbarugun o.

8 O wiya iniki nen aret warit nage kagak, oonebu ari mban karuk konengge kwe, alom ngga nen warit wage, nggeeme warit nage, nogo ti, kat keenggo’lek ugun kobak menggendak
nogo ndak-ndak, it aakumi Aberiniki nen ndaganake nogo ti, ti pogom aret o.”

9 Yoge mbareegi, at Nikoremut nen, “Ti yagandak ti, nonggop eeriyak me nduk yagan o?”
10 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat aakumi Iterali mendek mamunirage menggendak aret kwe, an wone yokkege yi, liippega’lek agandik?

11 Nineenu kenok mban yokkirogwe, ninigen kogoorak nogo paganogo yokkirogwe, eekwi kwe, paganogo yokkirogwe nogo kit wagangga’lek aret ogotik o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.

12 An nggween paga wone yokkirage nogo kit abet mbaka’lek me, mbogut paga wone yokkirage neenok, nonggop togon abet mbarumunggup mbakop?

13 Aap alik ambi abu lek o. An aap aret nda’nagagirak nogo nalik mban mbogut paga nen wambi wagagirak me, ti’nuk, niyokan mbogut paga lagi nagin o.

14-15 At Muta o karume logonet, waalo ogut wakkagak eerogo mippereegerak nogo kokwak, an aap aret nda’nagagirak nogo, it aakumi iniki noba panggombunuk, abet nombakwi iinok, mondok-mondok ineenik logowak nduk, an togop aret mippanugun o.

16 At Ala nen yi aap ndi aap abok inabuwa nggwok lombok mbareegerak me, at aput ambolom ndarak an neebe aret wogoragagerak. Togop me, it aakumi iniki noba panggombunuk, abet nombakwi iinok, lek eerogo piyaagin lek ineenik mondokmondok aret logogun o. (At Ala nen yi aap ndi aap abok inabuwa nggwok lombok mbareegerak me, kit kiniki noba panggombunuk abet nombakwi kinok, lek eerogo pinagarak lek o, mondok-mondok kineenik logomugup nduk, at aput ambolom ndarak an aret nappani wagagerak.)
_____________________________________
3:14 Lin. 21:9

17 Ala nen at aput an nogo it aakumi abok inowak loonogo maluk onggo inoba piyaakit nduk, o nggween paga yime nappani woroolik. Ata, it aakumi abok inagap ndarikit nduk aret nappani wagagerak.

18 It aakumi iniki an noba panggombunuk, abet nombakwi iinok, Ala nen inowak loonogo maluk onggo inoba piyaagin lek kwe, it iniki an noba panggombunuk, abet nombaka’lek iinok perak, it iniki Ala aput ambolom ndarak an nogo noba panggombunuk, abet nombaka’lek me, muk inowak loonogo maluk onggo inoba piigerak wonogo agaarik o.

19 Ala nen inowak loonogo maluk onggo inoba piyoorak alom nogo yi aret. At eya eeginake menggerak nogo o nggween paga yime muk wambi wagagerak kwe, it aakumi ti, maluk
mban eeko menggaarak me, At eya nogo ti, nineebi o, mba’nuk, o apit mban inikilom mbako menggaarak.

20 Yi aap ndi aap maluk eeko menggaarak nogo nen it maluk eekwi pagak ari kero, At eya nogo ti, nineebi o, yinuk, owagam wogolik kwe,

21 it aap Ala ndogop menggerak wone nogo, eeko menggaarak kenok perak, Ala inom kunik logonet, eeko menggaarak pagak yuwak nduk, at eya nogo owagam wogo menggaarak o,” yinuk, yoragagerak.

Yaya nen Yetut abok paganogo yoragagerak wone

22 Ti yorage nagagerik, ti’nuk, Yetut at oone waganggwi mendek inom o Yureya unggwi nogo nogogwaarik, time inom logonet, aakumi niyome wuppiigo nogogwaarak.

23-24 Wuppiigwi iigak, at Yaya nogo keele maarogo mambiigo menggam awo mambega’lek me, at Yaya kunduk, o Talin koorok kagak, o Ayinom niyo ambik wonage me time aakumi at owagam wogwe iinok, niyome wuppiige nagagerak.

25 Niyome wuppiigwi wonogwe me, aap Yaya oone waganggwi inom, aap Yakuri mendek ambi inom, nen yi mendek ndi mendek kooriyak wone yugu nogo paga alelo wareegwaarak.

26 Alelo wappunuk, Yaya owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ngguru wae. At kimbirak yi Yoraran enebaga logonet, abok paganogo yoragagindak nogo, niyome wuppiige me, aakumi apit at ka nogo agaarik o.”

27 Yogo mbareegwa, at Yaya nen, “Wologwe! Aap ambit-ambi mbogut paga nen eeppega’lek kagak, alik nen iniki koombunuk eerit noorak op mbakop? Meek o.

28 Ala nen leenogo mippereegerak nogo ti, an lek o. At eebe peebi woroorak nduk, an we luulu naa’nduk nappani wagagerak o, yinuk, paganogo yokkiragagirak nogo, kit aret konenggo nogogutak.

29 Kwe ambi aap nen wagangge kenok, kwe ti, aap waganeegerak nogo akwe aret o. At kwe kolage ore nogo ti, we inom logonet, aap kwe kolage nogo oone konengge kenok, ale’nggen ambik kage nogo pogom ti, an aret o, At eerit nage paga aakumi ambik at ka nogwe iinok, an niniki ale’nggen ambik ee’nake o.

30 At tiyak ari kagak, an tebek yuurak agaarak o,” yinuk, yoragagerak.

“An mbogut paga nen wambi wagagirak,o” yoragagerak wone

31 Ti yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aakumi abok aret tebenak iigak, at agi nen wagagerak nogo mondok tiyanak wonage o. It nggween paga nen ndarak ti, nggween paga mendek me, nggween paga mendek wone mban yogo menggaarak. It aakumi abok aret tebenak iigak, at mbogut paga nen wagagerak nogo, mondok tiyanak aret wonage o.
_________________________________________________________________
3:24 Mat. 14:3, Mrk. 6:17, Luk. 3:19-20 3:28 Ya. 1:20 3:35 Mat. 11:27, Luk. 10:22 4:5 Wak. 48:22, Yot. 24:32 4:9 Eta. 4:1-5, Nek. 4:1-2

32 At enegen kagagerak inom, aruk koneneegerak inom, paganogo yorage kagak kwe, at paganogo yorage nogo aakumi abu waganggulik aret wonogwe o. 33 At paganogo yorage nogo, it aakumi nen waganggwi paga Ala abet aret ari me

34 At Ala nen nappi wagagerak ti, Ala wone mban ari menggerak. Ala nen at Aberiniki wogoge logonet, ambi eeriyak kenok, abok endak mban eeke logowak nduk, wogoreegerak.

35 Ogoba nen aput iniki kunik menggerak me, yi eekak ndi eekak apit aret at eeke logowak nduk, unde eeppereegerak.

36 It aakumi iniki Ala aput oba panggombunuk, abet mbakwi iinok, mondok-mondok ineenik aret logogun kwe, it ando Ala aput oone konembunuk, eeka’ lek iinok perak, ineenik logogun lek o. Ala anini inoba aret logogin o,” yinuk, yoragagerak.

Kwe Tamariya mendek imbirak yereegwaarak wone 4:

4:1 Yetut nen at apuri ambik agago piinok, yiime wuppiige, ndi, Yaya perak, at apuri mbereeret negen agago piinok, yiime wuppiige, eekwi nogo, it aap Pariti mendek inaruk koneneegwaarak.

(2 Ti koneneegwaarak nogo ti, at Yetut nen aakumi yiime wuppiige logolik kwe, at oone waganggwi nen mban yiime wuppiigwi iigak, yogwe nogo inaruk koneneegwaarak.)

3 Inaruk koneneegwaarak at Yetut eenu age nagagerik, at o Yureya teppunuk, o Nggalileya aret nagagerak.

4 Nage logonet, tu alik paga noolik. Tu o Tamariya paga aret noorak age mbareegi, 5 nage logonet, aap Yakup nen at aput Yutup nggween wogoreegim koorok kagak, o Tamariya kota ambi endage Tikat aret panggo yi nagagerak.

6 Niyo tookak yuurak nduk, aap Yakup nggween kabuneegim o time aret wonagagerak me, at Yetut nage logonet, o liingge oonegen 12 negen age kagak, owak lek age mbareegi, niyo tooko menggam taati aret kwi’nari nagagerak.

7 Time wonage me, at Yetut oone waganggwi mendek nogo mbi onggo kunuwok nduk,

8 o kota nogome unggwi nogwe iigak, at alik aret wonage me, kwe Tamariya mendek ambi niyo tookkolaakit nduk, wagagerak. Wage mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Kwe yi wae. Niyo naakit nduk, too’niriyak op ilik?”

9 Yoge mbareegi, kwe Tamariya mendek nen at yoge logonet, “A puk! Kat aap Yakuri mendek, ndi, an kwe Tamariya mendek me, niyo nonggop togon tookkiriyak nduk yo’negen o?” yinuk, yoreegerak. (Ti yoreegerak nogo ti, aakumi Yakuri mendek inom, aakumi Tamariya mendek inom, yiiwak ambit paga nunggulik me nduk, yoreegerak.)

10 Yoge mbareegi, at Yetut nen at yoge logonet, “Ala nen onggo lek we wokkiriyak inom, ndi, aap nen, Niyo too’niru o, yokkege nogo eebe inom, kat keenu logonet, Niyo aakumi ineenik eeginake menggerak mendek wo’niru o, nggino yo’nenetak en, niyo ti mendek aret wokkenetak o.”

11 Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Nogoba o. Niyo yenggenak ogu teberogon wonage, ndi, kat kagiiwak lek me, niyo aakumi ineenik eeginake menggerak mendek ti, ngga nen too’niriyak nduk yagan o?

12 Niyo tookkolagak, yuurak nduk ninogoba Yakup nggween kabunogo pinaneegerak yi, at inom, at apuri inom, at aanggumi inom, nonggo nogogwaarak kwe, at meek, ndi, kat iya me nduk yagan ya?”

13 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “It aakumi niyo yi mendek nunggwi iinok, abu eeginabigin kwe, 14 niyo an nen wogoraminggirak nunggwi iinok perak, abu eeginabigin mondok lek o. Niyo an nen wogora-minggirak nogo, eneeri inikime nen kila-kila wungge logonet, mondok-mondok ineenik eeginake logogin o.”

15 Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Ai, nogoba o. Niyo ti mendek wo’niru ubi! Wo’nege keenok, an niyo abu ee’nake, ndi, yime tookkola wage, eekak yigin lek aret o.”

16 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Kore yori nage logomenggendik, kimbirak wa’nu o.” 17 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “An nore lek o.” Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Nore lek yagandak ti, abet aret yagan o.

18 Kat kogonggelomini 5 wogonabeegindak nogo o. Ndi, yogondak aap kimbirak wonage nogo ti, kat kore lek me, yagandak ti abet aret yagan o.”

19 Yoge mbareegi, kwe nogo nen, “Ai, nogoba! Ala nen yorage kagak yoraga mendek kat aret keegi o.
20 Ninombomini puurom yi paga Ala alut eeko nogogwaarak kwe, kit Yakuri mendek nen, O Yerutalem mban Ala alut eeko logorak, yogo monggotak nogo o.”

21 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kwe yi wae! Puut yi paga inom, o Yerutalem inom, ninogoba alut eeriyak lek eyom panggoni woraagin, abet aret mbake logot o.

22 Kit alut eeko monggotak eebe kineenggo’lek logonet, alut eek o monggotak kwe, at ninagap ndaka nit aap Yakuri ninenggela’me nen mi’narigin me, nit alut eekwi nogo perak, nineenu logonet, alut eeko monggoorak o.

23 It aakumi nen ninogoba abet aret alut eekwi ti, at Aberiniki, Ala ndogop menggerak, yo’nirage nogo nen yorage kagak alut eeko logorak eyom peebi kwe, yogondak muk wagaarak o. At ninogoba Ala nen, It aakumi togop aret nalut ee’nako logowak, mbake menggerak o.

24 Ala ti, aakumi inigen kogolik mendek me, it aap at alut eeriyak mbakwi nogo iniki paga nen abet mba’nuk, at alut eeko logowak o.”

25 Yoge mbareegi, at kwe nogo nen, “At Mesias endage Keritut yogo monggoorak nogo woraagin an neenu aret o. At wage logomenggerik, yi wone ndi wone apit aret mbininogo yo’nirage logogin o.”
26 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “At nogo kat nimbirak wone mbanggwi an aret o,” yinuk, yoreegerak.

27 Yoge wonage me, Yetut oone waganggwi nogo wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, at Yetut kwe imbirak wone mbanggwi kogo nogogwaarik, “Wi!” yereegwaarak kwe, “Kat kwe yi nonggop mba’nuk wagan?” yogwi, Ndi, “Kwe yi, kimbirak nonggop nduk wone mbangge agandik o?” yinuk, Yetut nogo yogwi, eeka’lek aret wonogogwaarak.

28 Eeka’lek wonogwe iigak, kwe nogo nen agiiwak mbo punuk, ame o kota nogome nage nagagerik, aakumi yoranet nage logonet,

29 “An yi eekak ndi eekak eeke nagagirak nogo abok paganogo yo’negerak aap nogo pekka nawok nduk wa’nip o. Ala nen leenogo mippereegerak nogo ti aret ilik?”

30 Yorage mbareegi, iname o kota nen wunggo nogogwaarik, Yetut owagam wogogwaarak.

31 Awo wogwe iigak, at Yetut oone waganggwi nen Yetut yogo logonet, “Ngguru wae! Mbi yi namen o.”

32 Yorit unggwogogwaarak mendek at Yetut nen, “An nambi ti, kit kineenggo’lek mendek nengge agarik o.” 33 Yorage mbareegi, at oone waganggwi it mban-mban wone mbanggo logonet, “At noorak mbi ambi wogori wagaarak ilik?”

34 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At nappani wagagerak nen eeriyak mbake menggerak nogo eeke, ndi, at eeriyak mbake menggerak nogo an nen worok togon eeke, eeriyak ti, an nambi aret o.
35 Kit nen, Tut 4 penembunuk, anggen yugu kole age kenok, Mbanuwok o, yogo monggotak nogo lek a? Togop aret yogo monggotak kwe, an nen yogondak aret yabu yarak me kinigen pekkaabagip nduk, yokkirage agarik o. Eebe kole age logonet, agari abu yi’nip agaarak me, mbaniyak aret agaarak o.
__________________________________________________________________
4:20 Pel. 11:29 4:21 Mal. 1:11, 1Tim. 2:8 4:22 2End. 17:28-41, Yet. 2:3

36 Aap ambi awi yake, ambi anggen mbangge, eekwi nogo imbirak ambugwi aret iniki ale’nggen mbaruwak nduk, at anggen mbangge nogo onggo kolage menggerak aret o. At onggo kolage ti, it aakumi mondok-mondok ineenik logowak nduk anggen mbanak kwak kuwak eerogo piige nogo aret o.
37 Aap ambi awi yake, ndi, ambi anggen yugu mbangge, eeko menggaarak o, yinuk, yogo menggaarak wone nogo ti abet aret o.

38 An nen kit yabu yareegu’nom anggen yugu yi’nip agaarak mbanubagip nduk nappinagulik o. Ata, aap inambik yareegwam time aret nappinagagirak me, it eereegwaarak paga kit anggen yugu mbanggo ogotik o,” yinuk, yoragagerak.

39 Ndi, at kwe nogo, “An yi eekak ndi eekak eeke nagagirak abok aret aap ti nen nabok paganogo yo’negerak o,” yinuk, yoranet nege paga aakumi Tamariya mendek ambik o kota time nen iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

40 It iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak me, aakumi Tamariya mendek nen Yetut owagam wogo nogogwaarik, “Ninom logowok o,” yinuk, yogo mbareegwa, at Yetut ne
mbere paga inom aret wonagagerak.

41 Inom logonet, wone yoragagerak paga aakumi ambik iniki at oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

42 Abet mbako nogogwaarik, it nen kwe nogo yogo logonet, “Yogondak kat yo’niragandak paga mban lek o. Ata, nit nen aret at oone ninaruk konenggo nogoorik, aakumi abok inagap ndaka abet aret nineenu ogoorak me, ti paga niniki at oba panggombunuk, abet mbako ogoorik o,” yinuk, yoreegwaarak.

Aap o unde aput obeelom eereegerak wone
(Mat. 8:5-13; Luk. 7:1-10)

43-44 “It aap Ala nen yorage kagak yoraga nogo, inawi alom paga wone yorogwe iinok, tiyappiinok inoone waganggulik o,” yinuk, Yetut lombok nen yereegerak me, at ne mbere iluk inom wonagagerik, time nen o Nggalileya aret nagagerak.

45 It aap Nggalileya mendek o Yerutalem laago Obaga Mbo Nagagerak lakome wambi wogo nogogwaarik, nogome logonet, Yetut laago lakome eerit nage abok inigen kogogwaarak me, Yetut nogo o Nggalileya unggwi nage mbareegi, keyage warogo waganeegwaarak.

46 Waganggo mbareegwa, at Yetut o Nggalileya kota Kana aa’nduk niyo aret kwe, anggur amburu eereegim nogome aret nagagerak. Nagagerak wonage me, aap o unde ambi apuluk o Kaperenawum andi wonagagerak me,

47 aap nogo Yetut o Yureya nen o Nggalileya wagaarak konembunuk, Yetut owagam wambi wage nagagerik, at apuluk andi abu kambuurak lombok eereegerak me, Yetut nen obeelom eeri nawak nduk, yoreegerak.

48 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Eerubok mendek eeke, kineenu ariyak kinagabiti warak mendek eeke, eeke neyaamunggup lek kenok, kiniki noba panggombunuk, abet nombarumunggup lek kiigi o.”

49 Yorage mbareegi, at aap o unde nogo nen, “Ai, nogoba o! Napuluk awo kangga’lek kagak aret mbetmbet nawi o.” 50 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Kapuluk eenik arigin me, kame nak o.” Yoge mbareegi, aap nogo nen Yetut wone yoreegerak nogo abet mbake nagagerik, aret nagagerak.
___________________________________________________
4:44 Mat. 13:57, Mrk. 6:4, Luk. 4:24 4:45 Ya. 2:23 4:46 Ya. 2:1-11

51 Awo tu paga nage me, at ayeloman mini yoruwok nduk wogo mbareegwa, inom lambumbunuk, “Kapuluk nogo muk eenik agaarak o,” yinuk, yoreegwaarak.

52 Yogo mbareegwa, at nen, “Oonegen ngga ari nage kagak, eenik agaarak o?” Yorage mbareegi, it nen, “Kobit liingge oonegen 1 paga aret inikime kani pereegerak nogo lek agaarak o.”

53 Yogo mbareegwa, wulaga ogoba nogo nen, “Kobit liingge at Yetut nen, Kapuluk eenik arigin o, yo’negerak nogo ndak-ndak liingge aret eenik agaarak kagi,” yinuk, abeke nagagerik, at inom, at apuri inom, abok aret iniki Yetut oba panggombunuk, abet mbareegwaarak.

54 At Yetut o Yureya nen o Nggalileya nage nagagerik, nogome logonet, aakumi ineenu ariyak inagabiti warak mendek aa’nduk ambi eereegerak me ambokan eereegerak ti aret o.

Aap niyo yenggenak me obeelom eereegerak wone 5:

1 Ti’nuk, peebi it Yakuri mendek laago lakwi me, Yetut o Yerutalem wambi wagagerak.

5:2 O Yerutalem tu endage Ndomba Wagaren Unggwogo Menggam taati niyo ambi yenggenak wonagagerak. Niyo yenggenak ti, Iberani wone paga Mbetetera, yogo nogogwaarak. Niyo yenggenak nogo aa’nggi paga yengget-wangget o 5 wurik me tigitogon awe aago mban wonagagerak.

3 Aakumi ambik kugi andi wonogogwaarak nogo ti, inigen mbuk inom, inendop maluk inom, ineenggi-iniyok nggilik-nggelok aago inom, time mban yindak-wi’ndak aago wonogogwaarak.

(4 Ne ambi paga Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi nen niyo Mbetetera
yenggenak nogome wambi woraanuk, niyo yenggenak nogo abolok eeke kenok, aap andi ambi aa’nduk niyome unggwage kenok, at andi nogo lek aret age nagagerak.)

5 Togop eeko nogogwaarak me, aap ambi andi kagak tahun 38 eereegerak nogo inom time aret windak wonagagerak.

6 Aap nogo, o maan togon togop aret windak wonagagerak Yetut yelok kage nagagerik, at yoge logonet, “Wulaga wae! Kat obeelom eekkaburak mbakendak ilik, lek a?”

7 Yoge mbareegi, aap andi warak nogo nen, “Ai, nogoba! Yi abolok eeke kenok, an wo’neren yiime wuppani noorak noreewi ambi lek me, an awo wambi nage neegak, it ando mban peleppanegak wanggo menggaarak o, obak!”

8 Yoge mbareegi, Yetut nen at yoge logonet, “Wulaga! Mi’na’nuk ndoonak nogo yege menggendak nogo ko’nok nak o.”

9 Awo yoge kagak, aap nogo obeelom age nagagerik, ndoonak nogo yege nagagerak nogo ko’nok
nagagerak. Ti eereegerak nogo ti, it Yakuri tamban eekwi paga aret eereegerak.

10 Tamban eekwi paga eereegerak me, it Yakuri mendek nen aap obeelom agagerak nogo yogwi, “Wulaga! O yogondak nit Yakuri tamban eekwi paga me, kat ndoonak nogo yege menggendak nogo wonok nage ti mage ubi!”

11 Yogo mbareegwa, at aap nogo nen, “Aap an obeelom ee’nakerak nogo nen, Ndoonak nogo yege menggendak ko’nok nak o, yo’negerak me tit yogwe ya?”

12 Yorage mbareegi, it nen, “Ta nen, Ndoonak nogo yege menggendak ko’nok nak, yokkegerak?”
13 Yogo mbareegwa, Yetut nogo aakumi ambik time kuwak aago inenggela’me nogome kobak agagerak me, aap obeelom eereegerak nogo nen, “Aap ndogop nen obeelom ee’nakerak o,” yinuk, paganogo yoroorak meek aret agagerak.

14 Ti’nuk, peebi aap nogo Ala awi wurik me wonage Yetut enegen kage nagagerik, at yoge logonet, “Wulaga! Kat keebe obeelom aret agandak me, andi abunuk nggwok eekkake kero, maluk ambinom eerugun o,” yinuk, yoreegerak.
_____________________________________
5:10 Nek. 13:19, Yer. 17:21

15 Yoge mbareegi, aap nogo wundi nage nagagerik, “Lek o. Aap an obeelom ee’nakerak nogo ti, Yetut aret o,” yinuk, it Yakuri mendek paganogo yoragagerak.

16 At Yetut nen it aap Yakuri tamban eekwi paga togop aret obeelom eeginabit nege nagagerak me, it Yakuri mendek nen Yetut inanini agaket eerogo pit nogo nogogwaarak.

17 Eerogo pit nogwe iigak, at Yetut nen it yorage logonet, “An nogoba o aa’nduk nen nok, o yogondak yi kuli paga eeke menggerak me, an kunduk, togop aret eeke minggirak o,” yoragagerak.

18 At Yetut nen it Yakuri tamban eekwi paga eeriyak mage yugu kagak, eereegerak paga mban lek o. Ata, “Ala ti, an nogoba lombok aret o,” ari logonet, Ala imbirak ndak-ndak eekkolagagerak paga it aap Yakuri mendek nogo nen abunuk at wariyak nduk, eeko nogogwaarak.

Aput nen eeke logorak awone kilirereegerak wone

19 Eekwi me, at Yetut nen it yorage logonet, “Ala aput nalik niniki koombunuk nen eeriyak meek o. An nogoba eeke nenegen kenok mban eeke minggirak o. Nogoba nen yi mendek ndi mendek eeke nogo ti, aput an ndak-ndak aret eeke minggirak.

20 An nogoba ti, aput an iniki kunik ee’nake me, at yi mendek ndi mendek eeke menggerak abok aret aput an yo’nege menggerak. An eeke neegotak yi nogo ti, mbuuluk negen, ndi, peebi kit, Wi! yubagip nduk, abunuk nggwok, Eeru o, yo’nege kenok, eeke neyaamunggup o.

21 Nogoba nen aakumi kanggaatak ineenik agago mippiige menggi kwak, aput an niniki nen
aap ambi eenik eeppuurak mbake kenok ti, eenik agago mippigin aret o.

22 Nogoba nen aakumi inowak loonogo maluk onggo eeppiigeelik o. Aakumi abok inowak loonogo maluk onggo eeppiyoorak unde ti, nogoba nen aput an aret mippaneegerak.

23 Aakumi nen Ala tiyappogo mengga kwak, aput an kunduk ndak-ndak tiyappanugo logowak nduk, mippaneegerak. It aap nen Ala aput an tiyappanugwi lek iinok ti, at nappani wagagerak an nogoba nogo tiyappugwi lek o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.”

24 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aap an noone konembogo nagaatik, iniki at nappani wagagerak nogo oba panggombunuk, abet mbakwi nogo ti, mondokmondok ineenik aret logogun o. Ndi, it aap ti, kanggo menggam nen ineenik eeginake menggim muk unggwi wogogwaarak me, Ala nen inowak loonogo maluk onggo eeppiyaagin lek o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi.

25 It aap kanggo menggaarak mendek nen Ala aput an noone koneniyak eyom peebi kwe, yogondak muk panggoni wagaarak me, it aakumi nen an noone konenggwi iinok, mondok-mondok ineenik aret logogun o.

26 An nogoba aakumi ineenik eeginake menggerak alom unde menggi kwak, aput an kunduk,
togop aret ineenik eeginake logokit nduk, alom unde eeppaneegerak.

27 Aput an aap aret nda’nagagirak me, aakumi inowak loonogo maluk onggo eeppiyoorak nogoba nen awone kili’nereegerak o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.

28 Togop me, it aakumi kanggaatak piigo menggam wonogwe nogo abok aret an noone konembunuk, mi’nariyak eyom panggoni woraagin me, wone yokkiragarak yi, Wi! yinuk, pi warugup o.

29Ti eeri woroorak nogo ti, it obeelom eeko nogogwaarak nogo mondok-mondok ineenik logowak nduk, mippiige, ndi, it maluk eeko nogogwaarak nogo inowak loonogo maluk onggo eeppiyaakit nduk, mippiige, eerigin o,” yinuk, yoragagerak.
___________________________________________________________________
5:17 Luk. 2:49 5:21 Oro. 4:17, 8:11, 2Kor. 1:9, Ibr. 11:19 5:22 Wak. 18:25 5:26 Pel. 30:20, Ayup 10:12, 33:4, Nda. 36:9 5:29 Ndan. 12:2

“An ndogop o,” yinuk, paganeegerak wone.

30 Yetut nen ambinom yorage logonet, “An nalik niniki koombunuk nen ambi eeriyak meek o. Ata, Ala yo’nege konembunuk mban inowak loonogo maluk onggo eeppiige minggirak. An niniki mbake paga eekeelik o. At nappani wagagerak an nogoba iniki mbake nogo mban eeke minggirak me, an aakumi inowak loonogo maluk onggo eeppiige nogo ti, a’me liirogon aret eeppiige minggirak o.

31 An nalik nen mban nabok paganogo yokkirage neenok ti, pilit wone aret ari nombariyak kwe,

32 at ambi alik nen an nabok paganogo yokkirage menggerak me, at nabok paganogo yokkirage nogo ti, abet aret yokkirage menggerak an neenu aret o.

33 Kit yonggo Yaya owagam nappiyareegutak nogo, nogo mbareegwa, wone abet lombok paganogo yokkiragagerak.

34 An nabok it aakumi nen paganogo yokkiroorak an mbakeelik kwe, kit kinagap ndarikit nduk, wone yi yokkirage agarik o.

35 Aap Yaya ti, ndi wuninik abinak ambik eeke menggi kwak wonagagerak me, eya eekkinake kwak yokkirage nagagerak paga kiniki ale’nggen ne ambiriluk mbakotak kwe,

36 at Yaya nen an nabok paganogo yokkirage ti, meek negen. An abu worok togon eeke logokit nduk, nogoba nen yo’nereegerak eeke minggirak nogo paga nogoba nen nappani wagagerak nabok pagak ari nogo ti, mondok iya lombok aret o.

37 An nogoba nappani wagagerak kunduk nabok paganogo yokkiragagerak kwe, kit at oone kinaruk konenggwi, ndi, at enete kunduk, kinigen kogwe, mondok eeka’lek aret ogotik o.

38 At nappani wagagerak an nogo, kiniki noba panggombunuk, abet nombaka’lek me, at oone
ti, kinikime wonage abu lek aret o.

39 Ala wone liiru mbanak paga mondok nineenik ee’ninabigin, mba’nuk, liirogon malenggo monggotak. Ala wone liiru mbanak ti, an nabok paganak nogo liiru mbanak aret me,

40 kit kineenik eekkinabikit nduk, an nowagam woroorak op aret kwe, nineebi mbako monggotak nogo o.

41 Aakumi nen an tiyappaniyak ti, mbakeelik o. 42 Kit perak, Ala kinom kiniki kunik eekulik ti, an abu neenu minggirak. 43 Nogoba nen nappani wagagerak an nogo, kit wo’naka’lek kwe, aap alik ambi at iniki mba’nuk wage kenok perak, aret waamunggup kiigi o.

44 Wologo wae! It kinoreewi nen tiyappinagagwi iinok ti, kinikilom mbako monggotak kwe, Ala alik mban menggerak nen tiyappinaniyak ao, mbakwi lek me, kit nonggop togon kiniki noba panggombunuk, abet nombarumunggup?

45 At nen ogoba enggaanom paga ninenggali warogo yo’niraagin, mbarugup o. At kinenggali wappinagarak ti, iniki lunik menggaarak aap Muta nogo aret o.

46 Kit kiniki Muta oba panggombunuk abet mba’netak en, at nen an nabok paganogo liiru mbaneegerak me, kiniki muk an noba panggombunuk, abet nomba’netak o.

47 Aap Muta wone liiru mbaneegerak nogo kit abet mbakwi lek kenok, an noone yokkirage yi, nonggop togon abet mbarumunggup? Meek aret o.” yinuk, yoragagerak.



6:Aap ineebe 5000 mbi karerogo wogoragagerak wone
(Mat. 14:13-21; Mrk. 6:32-44; Luk. 9:10-17)

1 Ti’nuk, peebi at Yetut yi yenggenak Nggalileya endage ambi Tiberiyat nogo, enebaga wunda nagagerak.

2 Enebaga wunda nage kagak, it aakumi ambik at Yetut ineenu ariyak inagabiti warak mendek eeke logonet, kugi andi obeelom eeginabit nage inigen kogo nogogwaarak me, Yetut mugurok nogogwaarak.

3 Mugurok nogwe iigak, at Yetut puurom lagi nage nagagerik, at oone waganggwi inom time aret kwi’nogogwaarak.

(4 Ne ti eyom paga it Yakuri nen laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak eyom panggoni wagagerak.)
___________________________________________________________________
5:33 Ya. 1:19-27, 3:27-30 5:37 Mat. 3:17, Mrk. 1:11, Luk. 3:22 5:47 Ya. 20:31 6:9 2End. 4:42-44

5 Yetut nogo kwi’na’nuk, enegen tiya yinuk, aakumi ambik at owagam kuwak ari wogwe iige nagagerik, Piliput yoge, “Piliput wae! Aakumi yi, mbi noorak nduk onggo nggeeme kuni nawi o?” yoreegerak.

6 Ti yoreegerak nogo ti, at eeriyak eenu logonet kwe, Piliput abut mbanikit nduk, yoreegerak.

7 Yoge mbareegi, at Piliput nen at yoge logonet, “It aap inalitak lombok mbuuluk-mbuuluk nawak nduk, wu 200 dinar paga mbi onggo mbani namonggoorak kwe, endak noorak meek mbaki o.”

8 Yoge mbareegi, at oone waganggwi ambi Timon Peterut awot Andereyat nogo nen Yetut yoge logonet,

9 “Nogoba wae! Wulaga mbuuluk ambi roti 5, ndi, ikan mbuulogwe mbere, porogo wonage kwe, aakumi ambik me endak noorak meek mbaki o.”

10 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Aakumi yi, kwi’naruwak nduk, yoraanip o,” yoragagerak nogo yorogo mbareegwa, time iri’ngga ambik wonage me, aap ineebe lima ribu iri’ngga paga kwi’narit nogogwaarak.

11 Kwi’narit nogo mbareegwa, at Yetut nen roti nogo waganogo, “Ala wa,” yinuk, it aap kwi’nogogwaarak nogo tumburiragagerak. Tumburirage nagagerik, ikan togop aret tumburirage logonet, inikime tenak kenok, ambinom wogoragagerak.

12 Wogoragagerak nogo nonggo nogogwaarik, ndonggoppiige mbareegi, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Ando ndiinik ti, mbo pugwi iyo, ambime kuwak agago pi woraanip o.”

13 Yorage mbareegi, it roti nonggo logonet, ando ndiinogo pereegwaarak nogo kuwak eerogo mbirim yum 12 eno korok togon yonggologo pereegwaarak.

14 Yonggologo pogo mbareegwa, aakumi nen ineenu ariyak inagabiti warak mendek eereegerak ti, inigen kogo nogogwaarik at yogo logonet, “At Ala nen yoge kagak yoraga o nggween paga yime woroorak nogo, yi aret wagaarak kogo o.”

15 Yinuk, yogo mbareegwa, Yetut nen, “It aakumi wogo logomenggaarik, inogoba nendagembogut logorak neebi mbake neegak mippanugun,” yelok iige nagagerik, alik puut paga time lagi nagagerak.

Yetut niyo ogombaga nagagerak wone
(Mat. 14:22-33; Mrk. 6:45-52)

16 Lagi nagagerak kagak, o kiip age mbareegi, Yetut oone waganggwi mendek yi yenggenak aa’nggi paga wambi wogo nogogwaarik,

17 yiiro paga unggunuk, yi yenggenak yibaga o Kaperenawum wunda wogwe iigak, o kiip agagerak me, Yetut iya waga’lek awo kagak, 18 o
wiya omaawi ambik wake logonet, yi muninuk nagagerak.

19 Yi muninuk nage kagak, it alelo mbanit wunda wogo logonet, 4 kilometer ilik, 5 kilometer a, agan wogwe me, at Yetut yi ogombaga iyok pit inowagam panggo yi wage inigen kogogwaarak. Kogo nogogwaarik, inagabiti ambik ogogwaarak.

20 Inagabiti ogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Noreewi o! An aret me, kinagabiti yugup o.”

21 Yorage mbareegi, “Yiiro paga unggwi woraayok ubi,” mbakwi iigak, yi yenggenak aa’nggi yibaga it noorak mbareegwam nogome aret muk ari wogogwaarak kogogwaarak.

Aakumi ambik nen Yetut kwaarit nogogwaarak wone

22 Ko’lu o weege mbareegi, it aakumi ambik yi yenggenak enebaga awo wonogwe nogo nen kii’me yiiro ambiret mban wonage, ndi, Yetut at oone waganggwi yiiro nogo paga inom noolik inalik mban nogwe, eekwi iyareegwaarak me, yi aa’nggi paga taati aret awo wonogo logonet,
23 yiiro ando o Tiberiyat nen ninogoba Ala, “Wa,” yinuk, aakumi roti tumburiragagerak nonggo nogogwam nogome aret wunda wogwe iigo nogogwaarik,

24 Yetut inom, at oone waganggwi mendek inom, ineebe lek iinok, yiiro nogo paga unggunuk, Yetut kwaarit o Kaperenawum wogogwaarak. “Mbi ineenik eeginaka an aret,” yoragagerak wone
25 O Kaperenawum wunda woraanuk, Yetut yi yenggenak yi paga wonage me kwaakkogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ngguru wae! Kat yime mandenom wagandak?”

26 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kineenu ariyak kinagabiti warak mendek eeke neegotak paga kwaa’nabit woroolik. Ata, kit mbi ndonggorogon nonggotak nogo paga kwaa’nabit wogotak kiigi o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.

27 Mbi lek ariyak mendek nogo mban yabu eeko logogup o. Ata, aap aret nda’nagagirak an nogo nen mbi mondok mondok logorak mendek wokkirage nogo koloorak yabu mban eeko logonip o. An ti mendek aret wokkirage logokit nduk, nogoba Ala nen ineenu agak eerogo paneegerak nogo o.”

28 Yorage mbareegi, it nen at yogwi, “Ala nen eeriyak mbake nogo eeruwok nduk, nit nonggop eeko logowi o?”

29 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ala nen eeriyak mbake nogo ti, at nappi wagagerak kiniki oba panggombunuk, abet ombakwi nogo aret o.”

30 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Eeke ninigen keenok, niniki koba panggombunuk, abet kombaruwok nduk, nineenu ariyak ninagabiti warak mendek ambi nano eeke keyaawi? Ndi, kat eeke menggendak nogo ambi ngge eerumunggun o?

31 Mbi nawak nduk, mbogut paga nen wurira wagagerak o, yinuk, liiru mbanak nogo ndak-ndak, nit ninombomini karume wonogwe me, mbi mbogut paga nen wurira wage mbareegi, nonggo nogogwaarak nogo o.”

32 Yogo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Muta nen mbi wokkiragagerak nogo ti, mbi mbogut paga mendek wokkirage logolik. Ata, an nogoba nen aret mbi abe mbi mbogut paga mendek aret wokkirage menggerak.

33 Mbi Ala nen wokkirage nogo ti, mbogut paga nen wambi wage nagagerik, aakumi nggween paga menggaarak ineenik eeginake menggerak nogo mendek aret o, yinuk, mondok abet aret yokkiragi o.”

34 Yorage mbareegi, it nen, “Ai, ninogoba. Mbi ti mendek mondok wo’nirage logot o.”

35 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Mbi ineenik eeginake minggirak an aret o. Kit ambi nen an nowagam wogwe kiinok, abu eekkinabigin mondok lek o. Ndi, kit kiniki an noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok, yi abu eekkinabigin mondok lek mban.

36 Kit an neego nogootak aret kwe, kiniki noba panggombunuk, abet nombaka’lek aret ogotik o, yinuk, yokkiragarak nogo o.
_______________________________________________________________________
6:31 Wund. 16:4, 15, Nda. 78:24 6:45 Yet. 54:13


37 It an nogoba nen wo’nege nogo abok aret an neya woraagun o. Ndi, it aap an neya wogwe nogo ti, mbo piyaagin mondok lek o.

38 An niniki mba’nuk eeke logokit nduk, mbogut paga nen wambi woroolik. Ata, at nappani wagagerak eeriyak mbake nogo mban eerikit nduk wagagirak o.

39 Ndi, at nappani wagagerak eeriyak mbake nogo ti, it an wa’nege nogo ambit kobak ariyak lek, o age wobok paga it abok ineenik agago mippiyoorak mbake menggerak nogo aret o.

40 An nogoba nen eeriyak mbake nogo ti, Ala aput an kinigen liippaninuk, kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok, mondok-mondok kineenik logorak mbake menggerak ti aret o. Ndi, peebi o age wobok paga an nen kineenik agago mippinagagin o,” yinuk, yoragagerak.

41 At Yetut nen, “Mbi mbogut paga mendek wambi wagagirak an aret o,” yoragagerak nogo paga it aap Yakuri nogo nen ineebi-ineeba ombako logonet,

42 “Abuk! Aap yi, Yutup aput endage Yetut agalo-ogoba nineenu nogo nen aret ari yi, lek a? An mbogut paga nen wambi wagagirak o, yo’nirage yi, nonggop yo’nirage mbakop?”

43 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kineebi-kineeba yogo logonet, laakot nombakwi ti mage o.

44 An nogoba nappani wagagerak nogo nen kiniki koongginake lek kenok, an neya woroorak mondok meek o. Ndi, neya woroorak kiniki koongginake kenok perak, o age wobok paga kineenik agago mippinagagin o.

45 It aap Ala nen yorage kagak yoraga nen liiru mbanggo logonet, Ala nen yi aakumi ndi aakumi abok aret wone mamunirage logogin o, yinuk, liiru mbaneegwaarak me, an nogoba nen wone mamunirage nogo yi aap ndi aap inaruk konembunuk, waganggwi nogo ti, an neya wogo menggaarak aret o.
46 Wone yokkirage yi nogo ti, it aap nen ninogoba Ala eebe inigen kogogwaarak me nduk yokkirage lek o. Ata, an Ala wonage me nen wagagirak nalik mban nenegen kagagirak.

47 Kit kiniki noba panggombunuk, abet nombakwi kiinok ti, mondok-mondok kineenik aret logomunggup o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.
48 Mbi kineenik eekkinake minggirak ti, an aret o.

49 Kit kinombomini karume logonet, mbi Ala nen wogoragagerak nogo nonggo nogogwaarak kwe, kagak, kambit nogo nogogwaarak.

50 Mbi mbogut paga nen wambi wage yi nogo nunggwi kiinok perak, kambumunggup lek o.

51 Mbi kineenik eekkinake minggirak mbogut paga nen wambi wagagirak an aret. Kit mbi yi nogo, nunggwi kiinok, mondok-mondok kineenik aret logomunggup o. Kit aakumi nggween paga monggotak kineenik eekkinabuwak nduk, mbi kinake pigin nogo ti, an neebe aret o,” yinuk, yoragagerak.

52 Ti yoragagerak paga it aap Yakuri mendek it mban-mban wone wako logonet, “Wologwe! Aap yi, at eebe nit nawak nduk nonggop togon wo’niroorak me yigi mbakop?”

53 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “An aap aret nda’nagagirak neebe inom, namiya inom, nengga’lek kiinok, kineenik logomunggup mondok lek aret o, yinuk, mondok abet aret yokkirage agarik o.

54 Kit ambi nen an neebe inom, namiya inom, nunggwi kiinok ti, mondok-mondok kineenik aret logomunggup o. Ndi, o age yobok paga kineenik agago mippinagagin o.

55 An neebe nogo ti, mbi abe mbi aret o. Ndi, namiya nogo ti, amburu abe amburu aret o.

56 Kit ambi nen an neebe inom, namiya inom, nunggwi kiinok ti, an nen kit ninom kunik, ndi, kit nen an ninom kunik aret logogun o.

57 At eenik menggerak nogoba nogo nen nappani wage nagagerik, at eeppanege paga an neenik minggirak nogo kokwak, kit ambi nen an neebe nunggwi kiinok ti, an nen eekkinake paga kineenik aret logomunggup o.

58 Mbi mbogut paga nen wambi wagagirak yi, Ala nen kinombomini wogoragagerak nonggo nogogwaarik, kambit nogo nogogwaarak nogo pogom lek o. Ata, mbi yi, kit ambi nunggwi kiinok, mondok-mondok kineenik aret logomunggup o,” yinuk, yoragagerak.

59 Wone yoragagerak nogo ti, o Kaperenawum it Yakuri tamban eeko menggam logonet, yoragagerak.

Mondok-mondok ineenik aganake logorak wone

60 Yoragagerak it at oone waganggwi mendek ando ambik konenggo nogogwaarik, “Wone yi aaninggin ambik me, ta nen koneniyak mbakop?” yogogwaarak.

61 At Yetut wone ti yoragagerak paga ineebi-ineeba ombakwi yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Wone yokkiragarak nogo paga, Nineebi o, yinuk, mbo paniyak eekkinake ya?
62 An aap aret nda’nagagirak wonagagim niyok paga lagangge kinigen neego logomonggotik, kit nonggop nombarumunggup.
________________________________________________________
6:68-69 Mat. 16:16, Mrk. 8:29, Luk. 9:20 7:2 Unde 23:34, Pel. 16:13

63 At Aberiniki nen aakumi ineenik eeginake menggerak aret. It aakumi nggween paga ndarak nen ambi eekkoloorak lek aret o. At Aberiniki nen wone an yokkirage nogo paga kineenik eekkinake menggerak kwe,

64 kit ando perak, kiniki noba panggombunuk, abet nombaka’lek kiigi o,” yinuk, yoragagerak. (Yoragagerak nogo ti, it aap iniki at oba panggombunuk, abet mbaka’lek inom, ndi, at onggo mbanigin nogo inom, aa’nduk nen Yetut eenu me, togop aret yoragagerak.)

65 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “An nogoba nen kiniki koongginaka’lek kenok, an neya woroorak mondok meek o, yinuk, yokkiragarak nogo alom ti kenok aret yokkiragarak o,” yoragagerak.

66 Wone ti yoragagerak paga it at oone waganggwi mendek ando ambik Yetut inom ambinom nugu logolik mbo punuk mbaganeegwaarak.

67 Mbaganggo mbareegwa, Yetut nen at oone waganggwi 12 nogo yorage logonet, “Kit kunduk mbaganiyak mbaka’lek ogotik?”

68 Yorage mbareegi at Peterut nen, “Ai, nogoba! Nit ta ka noorak me nduk yagan o? Mondok-mondok nineenik ee’ninaburak wone kat aret yo’nirage menggendak nogo o.

69 Nit niniki koba panggombunuk, abet kombako nogoorik, at ambi kikak nakeelik abu obeelom mban menggerak Ala nen nappi wagagerak nogo, kat aret keegoorak o.”

70 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nen kit aap 12 miikkinabeegirak nogo lek a? Aap 12 miikkinabeegirak kwe, kit kinenggela’me ambi Ibilit aput aret kagi o,” yinuk, yoragagerak.

(71 Ti yoragagerak nogo ti, aap Timon Ikariyot aput Yurat it aap at oone waganggwi 12 ambi
nogo aret kwe, peebi Yetut onggo mbanigin at aret me nduk yoragagerak.)

Tidak ada komentar: